|
Opis akcije:
Dana 28.02., shodno Kalendaru akcija za 2009. godinu, 40 planinara iz Novog Sada
krenulo je u 7 časova na Kosmaj. U Beogradu nam se pridružilo 7 planinara PSD
„Kopaonik“ Beograd. S obzirom da smo se vozili auto-putem, na Kosmaj smo stigli
za 2,5 sata. Iz Novog Sada nas je ispratila kiša, a na Kosmaju dočekali
susnežica i zaledjene staze u jutarnjim satima. Kasnije je otoplilo i imali smo
divan, sunčan dan. Vodič na planini Kosmaj je bio Stanoje Stojković iz PSD
„Kopaonik“ Beograd.
Kosmaj je, sa nadmorskom visinom od 636 metara, posle Avale najniža planina u
Šumadiji. Nalazi se u okolini Sopota. Naziv Kosmaj nastao je od keltske reči
„cos“ (šuma) i predindoevropske reči „maj“ (planina). Rimljani su Kosmaj
prilagodili mitologiji, jer je dobio značenje „casa Maiac“-stanište boginje
Maje. U rimsko doba Kosmaj je bio značajno rudarsko središte.
Kosmaj je niska planina, a glavni greben Kosmaja je polumesečastog oblika i
pruža se u pravcu jugozapad-severoistok. Na severozapadnom obronku Kosmaja
nalazi se manastir Tresije, gde smo, po ranije napravljenom dogovoru, izašli iz
autobusa i krenuli u obilazak manastira. Dočekao nas je starešina manastira
arhimandrit Jovan, a u toploj sobi i uz posluženje, upoznati smo i sa istorijom
manastira. Sveti despot Stefan Lazarević, koji je postao vladar Srbije 1402.
godine, obilazeći Srbiju, došao je na Kosmaj, gde je odlučio da podigne tri
manastira: Tresije, posvećen Sv. Arhangelu Mihailu; Kasteljan – Sv. Georgiju i
Pavlovac – Sv. Nikoli. Manastir Tresije je izgradjen krajem XIV ili prvih godina
XV veka na 400 metara nadmorske visine, na obali potoka i u dnu proplanka
opkoljenog sa tri strane šumom. Krajem XVII veka turske horde su manastir
popalile i srušile. Godine 1709. manastir je obnovljen, da bi ga u vreme
Karađorđevog ustanka Turci opet razrušili. Manastir je preko sto godina bio u
ruševinama, sve do 1936. godine, kada patrijarh Varnava započe njegovu obnovu,
koja traje i danas. Crkva je sagrađena od kamena, a od prvobitnih elemenata
sačuvana je rozeta sa pet kružnih otvora. U toku radova doneta je odluka da se
izgradi umesto konaka bolnica-sanatorijum, tako da će ovo biti prva institucija
ove vrste pod okriljem Srpske pravoslavne crkve.
Nakon obilaska manastira krenuli smo, prteći sneg u kojem smo prepoznavali
tragove šumskih životinja, ka spomeniku koji je podignut nakon Drugog svetskog
rata u spomen izginulim borcima čuvenog Kosmajsko-posavskog partizanskog odreda.
Spomenik se nalazi na 629 metara nadmorske visine. Do spomenika vode sa svih
strana stepenice, koje nismo prepoznavali pod snegom. Potom smo se spustili do
restorana i motela „Piknik“, gde su nas sačekali oni koji nisu mogli da pešače i
gde smo, nakon 6 km pešačenja, napravili malu pauzu.
Pošto smo se odmorili, krenuli smo ka manastiru Pavlovac, udaljenom oko 3 km od
restorana „Piknik“, koji se nalazi na nadmorskoj visini 356 metara. U
međuvremenu je otoplilo, tako da smo preskakali i barice otopljenog snega.
Manastir je podignut na putu Mladenovac – Kosmaj, u ataru sadašnjeg sela
Koraćica, u živoposnom prostoru Pavlovačkog potoka. Crkva je zidana od kamena u
stilu moravske škole. Ovaj manastir je živeo oko 300 godina kao duhovni centar
srpske pismenosti i kulture, a jedna od poslednjih liturgija, koja je služena za
vreme seobe pod vodjstvom Arsenija III Čarnojevića, bila je i u manastiru
Pavlovac. Turci su deo monaštva, koji je ostao u manastiru sa starešinom, posle
velikog mučenja pobili, a manastir popalili i porušili. Tek pre desetak godina
počinje obnova manastira.
Vratili smo se do restorana „Piknik“, a junak dana, je, kao i obično kada ide sa
nama, bio petogodišnji Mario, koji je učestvovao u pešačenju i prćenju snega,
ali se na kraju ipak malo umorio, pa ga je čika Šanji nosio na ramenima. Umorili
smo se i mi, ali smo bili na izvanrednom i čistom vazduhu. Nakon kraćeg odmora
krenuli smo za Beograd i Novi Sad. U Beogradu smo, s obzirom da se tog dana
igrao večiti derbi, videli veliko obezbeđenje, a tu smo se rastali i sa našim
gostima i vodičem iz PSD „Kopanik“ Beograd. U Novi Sad smo stigli oko 19 časova. |